Interdisciplinarnost u teoriji i praksi
Zbornik se temelji na izlaganjima s Međunarodnog interdisciplinarnog 1. Kongresa Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta Osijek: Interdisciplinarnost u teoriji i praksi održanog 4. i 5. studenog 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Organizatori spomenutog kongresa bili su Filozofski fakultet u Osijeku i njegov znanstvenoistraživački Centar za interdisciplinarna istraživanja, koji djeluje od siječnja 2020. godine. Zbornik sadrži četrnaest znanstvenih i stručnih radova. Prvi rad napisao je Zlatko Miliša, koji zastupa nužnost objedinjavanja filozofskih, psiholoških, socioloških, antropoloških i pedagoških uvida prilikom razmatranja fenomena vrijednosti. Autor drugog rada jest Mujo Slatina, koji je doveo u pitanje funkcioniranje transdisciplinarnog pristupa u pedagoškoj teoriji i praksi te izdvojio uvjete pod kojima taj pristup može funkcionirati. Irena Kiss usmjerila se pak na profesionalnu orijentaciju kao preduvjet prepoznavanja višestrukih inteligencija u mladih, a na tragu Gardnerove teorije i u smjeru brojnijeg zapošljavanja mladih. Istraživanje koje je poduzeo Dean Cikovac pruža uvide u opasnosti upliva moralnog relativizma u praksu odgoja djece i mladih posredstvom medijā. Rad koji su napisali Juraj Jurlina, Demian Papo i Hrvoje Potlimbrzović sadrži analizu i usporedbu promjene u stavovima studenata osječkog Sveučilišta prema online učenju iz dvaju valova istraživanja: najprije onog koje su proveli u jeku pandemijskih okolnosti i prinude online učenja, a onda onog koje su proveli nakon potpunog zatvaranja, kada je ponovno omogućeno održavanje nastave u učionicama. Damir i Ida Marinić u svojem su radu prepoznali današnjicu toliko kompleksnom da ju je nužno sagledavati multidisciplinarno. Ivana Šustek istražila je načine realizacije provedbe suradničkog učenja u nastavnom okruženju na daljinu. Rad u kojem se zagovara interdisciplinarnost u kurikulumu i udžbenicima nastavnog predmeta Povijest napisao je Miljenko Hajdarović. Pedagoginje Sanela Mandić Vidaković, Sara Dodiković i Tea Čarapović razmotrile su sveprisutan i itekako aktualan fenomen cjeloživotnog obrazovanja i učenja, posebice iz perspektive osoba treće životne dobi. Nebojša Mudri zastupao je pak interdisciplinaran pristup istraživanju svijesti, pri čemu je isprepleo znanstvene spoznaje iz humanističkih, društvenih i kognitivnih znanosti. Rad Nemanje Spasenovskog upućuje na mogućnosti primjene Robbinsova organizacijskog modela na strukturu školstva u Hrvatskoj. Zbornik završava trima stručnim radovima. Prvi je onaj koji je napisala Petra Kolesarić, koja je istražila povezanost arhivistike s odgojnim i obrazovnim znanostima u vidu zasnivanja dviju interdisciplina: arhivske andragogije i arhivske gerontogogije. Drugi su napisale studentice Vlatka Fapali i Nikolina Živić koje su sociološkom metodologijom dokazale povezanost ekoloških stavova i konzumacije YouTube sadržaja. Treći je onaj koji je nastao kao rezultat suradnje sedmero studenata koje predvodi Mate Skoko, a koji su tijekom trajanja pandemije propitali izvore motivacije studenata za učenje.
Godina izdanja: 2022.
ISBN tiskanog izdanja: ISBN 978-953-314-170-1
ISBN pdf izdanja: ISBN 978-953-314-177-0
