Poetski obred ponovnog rađanja u Ženskom Lazaru Sylvije Plath
Artikel-Sidebar
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung 4.0 International.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Hauptsächlicher Artikelinhalt
Abstract
U ovom radu nastoji se dokazati neprikosnovenost „ženske kreativnosti” u stvaralaštvu Sylvije Plath kroz simboliku smrti i ponovnog rađanja. „Ženski Lazar” odražava autoričino priznanje da borba između smrti i ponovnog rađanja mora usmjeravati svaki aspekt poetske strukture. Žena u pjesmi istodobno je i žrtva i mučitelj; ona je ženski Lazar koji pogiba od prevelike patnje koju pjesnikinja izjednačava s patnjama Židova koji su mučeni tijekom Drugog svjetskog rata. Ona je žrtva muške okrutnosti, ali je isto tako i nova žena koja se diže iz plamena. Rabeći mit o uskrsnuću feniksa kao osnovu, Sylvia Plath prikazuje ženu koja ustaje protiv svih onih muškaraca koji ju sputavaju, dok aluzije na biblijsko, povijesno, političko i osobno u ovoj pjesmi vode čitatelja u samo središte ličnosti (žene).