Intertekstualne veze filozofije i poezije u pjesništvu Pavla Goranovića
Artikel-Sidebar
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung 4.0 International.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Hauptsächlicher Artikelinhalt
Abstract
U radu se razmatraju filozofski aspekti poezije Pavla Goranovića, jednog od najpoznatijih savremenih crnogorskih pjesnika. Poseban akcenat biće stavljen na dijalogiziranje sa idejama Ota Vajningera, Martina Hajdegera, Emila Siorana i Serena Kjerkegora, kao i na način na koji ih Goranović kreativno transponuje. Iako direktno upućuje na pomenute filozofe samo u nekim svojim pjesmama (O zaboravu, Veliko spremanje, Svako buđenje, Regina Olsen, Vrloglavica Serena Kjerkegora...), intertekstualne veze su različitog intenziteta – u nekim slučajevima se stiče utisak da pjesnika više zanima biografija koja je prethodila uobličavanju ideja, u drugim Goranović koristi idejna polazišta određenih filozofa koja i sâm dijeli, a u trećim daje svoje viđenje pojedinih temata suprotno stavu filozofā na koje ekspicitno ili implicitno upućuje. U radu zastupamo tezu da se ovakav postupak javlja ne samo kao vid umjetničkog izraza koji aktivira dodatne idejne slojeve, već i kao promišljena pjesnička taktika koja u vidu filozofskog „mamca“ od čitaoca zahtijeva učestalo vra- ćanje tekstu što u krajnjem doprinosi produbljivanju estetskog doživljaja. Na kraju rada izvodimo zaključak o estetski najvalentnijim aspektima Goranovićeve poezije.