Odgojne vrijednosti u romanu Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata Ivane Brlić-Mažuranić
Artikel-Sidebar
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung 4.0 International.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Hauptsächlicher Artikelinhalt
Abstract
Ivana Brlić-Mažuranić (1874. ‒ 1938.), hrvatska spisateljica za djecu i mlade, odavno je ušla u hrvatski književni kanon. No o recepciji djela autorice može se govoriti, uglavnom, na razini romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića te zbirci bajki Priče iz davnine. Kada je riječ o romanu Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata, književna i kritička recepcija gotovo potpuno izostaju. Autoričin objavljeni roman sastoji se od dvaju dovršenih dijelova te jednog nedovršenog (Zaključak), koji obuhvaća razdoblje od 1478. do 1509. godine, a više nalikuje na nacrt i buduću smjernicu za dovršetak romana. Za razumijevanje romana važan je i autoričin dodatak Kratki tumač nekojim stavkama Jaše Dalmatina koji se također može čitati kao svojevr- stan podtekst. Hrvat Jaša Dalmatin, osmanski sužanj, lik je graditelja i vizionara koji na obalama Indijskoga oceana gradi neosvojivi grad prema slici grada iz vlastita djetinjstva, Dubrovnika. Književni lik Jaše Dalmatina, te roman u cjelini, postaju poželjan identifikacijski model i odgojna orijentacija. U radu se analiziraju, tipologiziraju te hijerarhiziraju temeljne ljudske, odgojne, vrijednosti prema razinama divergencije između modernosti i pouke u dječjoj književnosti.