Mediteranski identitet Splita i Dalmacije kod Miljenka Smoje i Enza Betizze kroz groteskni prikaz njihovih likova
Article Sidebar
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
U radu se analiziraju dvije dalmatinske kronike, Kronika o našem Malom mistu (1971.) Miljenka Smoje i Egzil (1996.) Enza Bettize, u kojima su Split i Dalmacija predstavljeni kao integralan dio Mediterana. Primjenom metoda analize, objašnjenja i usporedbe, rad nastoji pokazati kako se mediteranski identitet očituje u prikazu osobina i ponašanja osebujnih likova, njihovu odnosu prema prostoru i sugrađanima te njihovu suhom i gorkom humoru. U tematskom, idejnom i stilskom smislu, mediteranski elementi prepoznaju se u spajanju suprotnosti. Različiti suprotstavljeni elementi utkani su u stvarne i proizvedene narative Mediterana, koji je, zbog svojega položaja i društveno-povijesnih okolnosti, apsorbirao raznolike utjecaje. Kako će analiza pokazati, suprotnosti se očituju u grotesknim prikazima i korištenju ironije kao polifone figure diskursa.