Interpretacijski ključ paradigme Jirsakova stvaralaštva

Main Article Content

Joanna Rękas

Sažetak

Osnovni je cilj ovog rada pokušaj pronalaženja i dekodiranja interpretacijskoga ključa književnog stvaralaštva Mirka Jirsaka (1909. – 1999.), hrvatskog pjesnika, pisca, publicista i prevoditelja. Potraga za stvaralačkim modelom podrazumijeva određivanje čovjeka iza stihova, tj. pjesnikove svijesti koja se izražava u njegovu stvaralaštvu. Raščlamba obuhvaća tiskane zbirke pjesama: Pjesme, Lice za oknom, Sa ruba ravnice, Most i Sadra i pijesak, kao i neobjavljene izbore lirike: Kantilena Pjesme izvan zbirki (1927. – 1945.), Boje i obluci i Kasni sati. Crpeći iz kulturnog (prije svega filozofskog i književnog) kanona u skladu s potrebom otkrivanja ljudskog bivstva, Mirko Jirsak gradi lirski subjekt na Kierkegaardovu ontološkom statusu čovjeka, Sartreovoj ljudskoj usamljenosti, strahu Dostojevskog od unutarnje slobode i kršćanskoj relaciji ja-ti. Revalorizirajući ih sukladno svom svjetonazoru i talentu, paradigmu svoga stvaralaštva zasniva na 1. antropologiji osame, tj. koncepciji transcendentalnog beskućništva (utemeljenoj na paradoksu čovjeka i slobode koja podrazumijeva da se ono što se zbiva može zapravo odvijati drukčije, kao što je i ono što se već dogodilo moglo izgledati sasvim suprotno) i 2. ljudskom individualizmu (nemogućnosti funkcioniranja u okvirima mi i pjesničkog evociranja društvenih psihičkih stanja).

Article Details

Ključne riječi:
Mirko Jirsak, interpretacija, paradigma, lirski subjekt, Søren Kierkegaard
Kako citirati
Rękas, J. (2022). Interpretacijski ključ paradigme Jirsakova stvaralaštva. Anafora, 1(2), 197–208. Preuzeto od https://naklada.ffos.hr/casopisi/index.php/anafora/article/view/111