Svrha umjetnosti: inteligentni dijalog ili puki ukras?
Article Sidebar
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Ovaj članak prikazuje lik i djelo kipara Allana Housera i njegova sina Boba Haozousa, pripadnike naroda Chiricahua Apache, kroz sintezu dvaju razgovora s Bobom Haozousom vođenih u srpnju 2013. i 2014. godine u Santa Feu u Novom Meksiku. U tim razgovorima, koje ću po potrebi komentirati, Bob Haozous izrazio je svoje mišljenje o očevim umjetničkim djelima koja prema njegovu mišljenju prenose romantizirano viđenje Indijanaca. Za Boba Haozousa Allanov portret dostojanstvenih i lijepih Indijanaca neodvojiv je od određenog ekonomskog i političkog konteksta. On također kritizira Sajam indijanskih kultura kao ogledalo romantizirane povijesti starosjedilaca. Doista, umjetnost koja prikazuje pravu stvarnost i nedaće starosjedilaca nije prisutna u radovima izloženima na sajmovima indijanskih kultura, posebice na onom koji se održava u kolovozu u Santa Feu u Novom Meksiku. Bob Haozous drži da starosjedilački umjetnici ne bi trebali rabiti umjetnost samo kao unutarnji dijalog, nego i kao oblik političke poruke. Njegovo viđenje indijanskog identiteta kao filozofije, a ne genetski određenog identiteta, također je revolucionarno, kao što je i njegova umjetnička kritika Indijanaca koji su postali „kulturalni zombiji“.