Sablast smrti u DeLillovu romanu Zero K
Article Sidebar
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Ovaj članak nudi osnovni pregled transhumanističkog pokreta s posebnim naglaskom na transhumanistički pristup starenju. Transhumanistička filozofija starenja teži produženju ljudskog života i uklanjanju negativnih posljedica starenja. Krioprezervacija, koja je neovisno o kontroverznosti trenutačno relevantna i funkcionalna metoda zaustavljanja smrti bit će posebno naglašena. Tekst sadrži procjenu skupine tradicionalnih problema s krioničkom tehnologijom, poput njezine biološke izvedivosti. To će detaljno teorijsko promišljanje pratiti analiza DeLillova romana Zero K na temelju filozofske podloge transhumanističkog pokreta, procjene poželjnosti krioničke tehnologije i prikaza starenja i smrti u romanu. Roman suptilno privlači pozornost ekonomskoj pozadini ovog složenog tehničkog procesa, koja je često slijepa pjega u diskusijama o pozitivnim i negativnim aspektima krionike. Transhumanizam se zalaže za široku dostupnost metoda poboljšanja čovjeka, ali Zero K privlači pozornost bogatstvu kao demarkacijskoj liniji između onih koji mogu izabrati da uživaju u dobrobitima tehnologije i onih koji ostaju isključeni neovisno o vlastitom izboru. U tom kontekstu DeLillov roman suočava mogućnost krioprezervacije sa stvarnošću i privlači pozornost točkama tenzije unutar transhumanističkog pristupa starenju.