Kobaška šetana kola – prinosi proučavanju slavonske nematerijalne kulturne baštine
Article Sidebar
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Radom će se prikazati kulturološki i identitetski značaj šetanih kola posavskoga sela Slavonski Kobaš i to: kola „polako“ i kola „na brzo“ kao dio nematerijalne kulturne baštine i tradicije hrvatskoga naroda. Šetana kola zaštićena su kao nematerijalno kulturno dobro od 2009. godine. Točnije rečeno, zaštićena su drežnička šetana kola, a predmetom ovoga rada bit će kobaška šetana kola koja pripadaju istom geografskom i kulturološkom krugu kao i drežnička. Šetana kola važan su element kulturnoga identiteta šokačke kulture i šokačkoga identiteta. Cilj je rada dati doprinos proučavanju šetanih kola koja su neopravdano zanemarena i u znanstvenim, i u stručnim krugovima, a čiji je značaj i u kulturološkom, i u etnološkom, i u povijesnom, i u lingvističkom, i književnopovijesnom kontekstu izrazito velik te ukazuje na mogućnost proučavanja slojevitosti tekstova šetanih kola kao predložaka za iščitavanje povijesti, usmene književnosti, jezika vremena u kojemu su nastajala, etnologije, identiteta i općenito kulturološkoga poimanja naroda za koji su vezana kao dio kulturne baštine i identiteta jednoga kraja. Rad se temelji na metodama terenskoga prikupljanja građe (tekstovi šetanih kola), analiziranja i usustavljivanja prikupljene građe te rada na dostupnoj arhivskoj građi.