Newman i Strossmayer o odnosu između Crkve i države (I)
Article Sidebar
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Odnos Katoličke Crkve i države te Crkve i države uopće vrlo je aktualno pitanje, pa teoretičari danas podastiru različite modele koji pomažu njegovu poimanju. Složenost i opširnost problema zahtijevaju da se njime bavimo u dvama dijelovima (člancima). Općenito, naš je cilj bio predstaviti promišljanja Johna Henryja Newmana (1801. – 1890.) i Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 1905.), koja držimo iznimno vrijednima i bitnima i danas. Takvom smo raščlambom nastojali ispitati kako bi prosudbe tih dvaju velikih mislilaca 19. stoljeća mogle doprinijeti boljoj suradnji između Katoličke Crkve i države u današnjoj Europi. U prvome dijelu, u kojem tematiziramo Newmanovo i Strossmayerovo shvaćanje odnosa Katoličke Crkve i države, na samome početku prikazujemo kontekst u kojem Newman i Strossmayer problematiziraju taj odnos. Taj kontekst karakterizira liberalizam, no s brojnim negativnim konotacijama koje guše njegovo izvorno pozitivno značenje. Negativni kontekst liberalizma otežavajuća je okolnost pri poimanju odnosa Katoličke Crkve i države, a s druge se strane, s pozicije suvremene liberalne države, Newmanovo i Strossmayerovo shvaćanje povijesti, u čijem je središtu načelo Božje providnosti, također tako kvalificira, što istodobno Katoličku Crkvu čini onzistentnom i autentičnom, za razliku od suvremene liberalne države, koja često poprima utopijske i ideološke karakteristike. Upravo stoga ta se razlika redovito doimlje nepremostivom. Naposljetku, primjećujemo da se ta pitanja dodatno kompliciraju pogrješnom predodžbom Dogme o papinskoj nezabludivosti, koju se ne shvaća u duhu sklada savjesti i autoriteta.