Bolest kao borba. Die Menschenfresserin (1996.) Valérie Dayre i Wolfa Erlbrucha
Article Sidebar
141-162
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Na temelju slikovnice Die Menschenfresserin [Žderačica ljudi], koju su 1996. godine objavili Valérie Dayre i Wolf Erlbruch, u radu se ukazuje na nejasnu granicu između bolesnog i zdravog, tuđeg i vlastitog te prirode i kulture. Rad se fokusira na kulturološki jako zanimljivu temu antropofagije koja se „drugome“ uvijek pripisuje u obliku primitivnog ili dolazi u naličju vještice, pri čemu se taj narativ spaja sa saznanjima iz psihoanalize, prema kojima se kanibalistički porivi interpretiraju kao izraz rane oralne faze čovjekova razvoja. Koristeći lik duševno i tjelesno bolesne žene koja želi pojesti dijete, priča dotiče ključna pitanja narativa bolesti: Što je bolest? Fizički ili psihički fenomen? Treba li s manično-depresivnom ljudožderkom suosjećati ili je se bojati? Ambivalentni odgovori na ta pitanja bili su okidač za skandal koji je izbio nakon objave knjige. Kako će se u radu pokazati, pitanja ne dopuštaju linearno tumačenje. Knjiga sadržajno i estetski krši za slikovnice uobičajenu estetiku jednostavnosti i naivnosti. Posebice tehnika kolaža omogućuje da motiv bolesti dovede u pitanje očekivano sigurne međuljudske odnose. „Bolesna“ ljudožderka pojavljuje se kao „divlja borkinja“, koja se odupire svakoj razvojnoj i interpretativnoj logici i time ukazuje na nepresušivi iskonski međuljudski konflikt: onaj između majke i djeteta, između ja i drugoga.