Bolest, kultura i komfor. Dekadencija kao životni stil u pripovijetkama Eduarda von Keyserlinga
Article Sidebar
165-183
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Eduard von Keyserling u svojim pripovijetkama i romanima tematizira različite simptome dekadencije u krugovima njemačko-baltičkog plemstva iz kojeg i sam potječe. Atmosfera propadanja ne prožima samo njegova književna djela. Teško oboljeli i slijepi Keyerling suvremenicima je i sam djelovao kao oličenje dekadencije. Način života i tradicija plemstva koje Keyserling u svojim proznim djelima oslikava ostali su nepromijenjeni stoljećima. No, čini se da na pragu modernog doba temelji ove kulture sve više tonu. Njezini su nositelji i zagovornici stariji članovi porodica, koji se trude porodične vrijednosti prenijeti na nove generacije. Stariju generaciju najčešće predstavljaju psihički jaki, ali nepokretni ili bolesni likovi, koji tiho iščekuju nastupajući kraj. Nasuprot njima mladi nisu sposobni preuzeti teret tradicije na svoja leđa. Ovi psihički preosjetljivi likovi čeznu za životom izvan svijeta u kojem su rođeni i za koji su odgajani, ali svaka konfrontacija sa stvarnošću iznova podcrtava njihovu slabost i nesposobnost. Željeni izlaz često traže u bijegu iz porodičnih krugova ili se potpuno zatvaraju u svijet komfora i sitnih užitaka, koji sami brižljivo grade. Keyserling oslikava jesen jedne stoljetne kulture, koja simptome dekadencije pokušava ublažiti esteticizmom dok se njezini predstavnici spotiču o životne prepreke.