Ideja humanitas i „totalitarne strukture” u pripovijetki Zakon Thomasa Manna te njegovoj političkoj esejistici
Main Article Content
Sažetak
Neki književni teoretičari služe se pojmom „totalitarnih struktura“ kako bi preciznije opisali strukture u pripovijetki Zakon Thomasa Manna. Primjena tog pojma u teoriji književnosti omogućuje povezivanje pripovijetke s događajima toga vremena i prepoznavanje fašističkih i nacističkih metoda u njoj. Budući da je nastala 1943. u Americi, gdje je Thomas Mann od 1938. živio u izgnanstvu i posebno se bavio događajima u Njemačkoj i Europi, pripovijetka je posebno uspoređivana s tim totalitarnim režimom nastalim u Njemačkoj. Primijećene su tijesne veze s njegovim metodama dok je svjetski rat bjesnio u Europi. Ovaj će rad propitati jesu li kontroverzni pojmovi „totalitarnih struktura“ i „totalitarne humanosti“ prikladni za smisleno razumijevanje Mannove pripovijetke Zakon. Osim toga, ti se pojmovi odnose na koncept humanosti koji je Thomas Mann oblikovao nakon Hitlerova dolaska na vlast. U radu se analiziraju i Mannovi eseji koji tematiziraju demokraciju i njezinu ugrozu usponom fašističkih režima u Europi. Rad također propituje relevantne studije književne kritike koje se bave spomenutom pripovijetkom. Cilj je rada provesti analizu političkih eseja toga vremena i usporediti esejistiku Thomasa Manna s pripovijetkom Zakon, kojom će se nastojati postići dublje razumijevanje njegova svjetonazora i ideje humanitasa toga vremena. U svrhu podrobnijeg razumijevanja Mannovih namjera tijekom rada na pripovijetki također će se istražiti njegovo razumijevanje pojmova demokracije, duha i slobode.