Kronotop utopije: Bahtinovsko čitanje Životinjske farme (1945.) Georgea Orwella

Sažetak

Rad rabi pojmove kronotopa i Bahtinove karnevalesknosti pri čitanju Životinjske farme Georgea Orwella kako bi istražio zajednički kontekst koji je utjecao na ta dva pisaca i iznjedrio njihove pristupe Sovjetskom Savezu i njegovoj politici. Nadilazeći državnu praksu cenzuriranja i neizravno osporavajući staljinistički režim, Bahtin je proučavao satirične žanrove i utvrdio subverzivnu moć srednjovjekovnih karnevala tijekom kojih nastupa privremena odgoda vremenskih hijerarhija kako bi pomoću povijesti pokušao diskretno pobuditi revolucionarni duh u Sovjetima. Slično tomu, Orwell je napisao satiričnu basnu ne samo kako bi izbjegao rizične posljedice otvorenog protivljenja britanskoj vanjskoj diplomaciji, nego i kako bi, kao što tvrdi ovaj rad, primijenio Bahtinov koncept karnevalesknosti. U Orwellovu tekstu nisu prepoznatljivi samo aspekti žanra basne, nego i karnevalski obredi što ih izvode domaće životinje koje preuzimaju ljudske uloge kako bi vladale na marksistički način. Također, rad propituje koncept kronotop koji omogućuje stvaranje složenog odnosa između prostora i vremena u danoj stvarnosti i definira povijesni trenutak u stvarnosti staje. Ona u početku satirično postaje kronotop utopije koja se ubrzo pretvara u distopijski prostor u kojoj ranije obećano pošteno i ravnopravno društvo ubrzo zamjenjuje autoritarna vladavina. To pokazuje kako Bahtinovi pojmovi kronotopa i karnevalesknosti u Životinjskoj farmi unose dijalekte kapitalizma i socijalizma u satirični žanr koji nadilazi njegovu univerzalnu vrijednost.