Krešimir BAGIĆ, Rječnik stilskih figura
Article Sidebar
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Abstract
Rječnik stilskih figura, autorsko djelo Krešimira Bagića, uglednoga znanstvenika i pjesnika, profesora stilistike na zagrebačkom Odsjeku za kroatistiku, za hrvatsku znanost o književnosti, kao i za filologiju u cijelosti, zna-čajan je događaj usporediv s kapitalnim djelom hrvatske kasnodevetnaestostoljetne filologije Luke Zime: Figure u našem narodnom pjesničtvu s njihovom teorijom, 1880. (ponovljeno izdanje 1988.). U vremenu neskonom retorici, vrijedne su prinose u inventarizaciji i klasifikaciji figura u međurazdoblju ostvarili Zdenko Škreb (Uvod u književnost, 1983.) koji figure opisuje kao mikrostrukture stila, Dubravko Škiljan (Dijalog s antikom, 1992.) koji antičko retoričko pojmovlje vraća u krilo poststrukturalističke lingvistike i Ivo Škarić (U potrazi za izgubljenim govorom, 1982., Temeljci suvremenoga govorništva, 2000.), koji je dugo bio jedini zagovornik cjelovite ob-nove retorike kao znanosti i praktične vještine u hrvatskim okvirima. Ne treba zaboraviti ni dvosveščani Enciklopedijski rječnik lingvističkog nazivlja (1969.) Rikarda Simeona u kojem su popisani i definirani gotovo svi tropi i figure iz antičkoga retoričkoga pojmovnika, recepcijski plodotvorne lingvo-stilističke prinose Krunoslava Pranjića i Ive Pranjkovića, poseban prinos teoriji metafore Ante Stamaća i znanstvene priloge iz zbornika Tropi i figure (Dunja Fališevac i Živa Benčić, ur., 1995.) kojima se teorija figura (metafora, oksimoron, antonomazija, alegorija, ironija, hiperbola, glasovne figure i igre riječima, figure opisa, narativne figure, figure u epu) vraća u žarište hrvatske književnoteorijske misli.