Pitanje rodnog (dis)pariteta u prijevodima francuskih i frankofonskih autora u Hrvatskoj od 1991. do 2020.

Main Article Content

Vanda Mikšić

Sažetak

U radu se analizira zastupljenost autorica francuskog jezičnog izričaja u hrvatskim prijevodima objavljenim u formatu knjige između 1991. i 2020. godine. Kvantitativna analiza provodi se na temelju relacijske baze podataka bibliografskih jedinica izrađene u sklopu institucionalnog projekta Sveučilišta u Zadru Sociološki i traduktološki aspekti recepcije francuske i frankofonskih književnosti u Hrvatskoj nakon 1991. godine (IP.01.2021.15). Polazeći od činjenice da je književno prevođenje kulturna i komunikativna, dakle jezična i društvena, povijesna, ali i politička praksa (Toury, 249), te teorijski se oslanjajući na traduktologiju, književnu teoriju, sociologiju (prevođenja, književnosti, roda) i feminističke teorije, cilj mi je odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: koji je omjer zastupljenosti autorica i autora francuske i frankofonskih književnosti u prijevodima koji su u spomenutom tridesetogodišnjem periodu objavljeni u Hrvatskoj (ukupno i po desetljećima), je li se taj omjer promijenio u odnosu na prethodno istraživano razdoblje od 1945. do 1985. (Dragojević i Cacan), te kako taj omjer korespondira: a) sa situacijom zastupljenosti i vidljivosti francuskih i frankofonskih autorica u Francuskoj, gdje je izvorno objavljena glavnina prevedenih djela, b) sa situacijom francuskih i frankofonskih autorica prevedenih u SAD-u (dakle, posve različitom tržištu knjige) između 1990. i 2003. (Sapiro), te c) sa situacijom talijanskih autorica prevedenih u Hrvatskoj između 1991. i 2020. (Mikšić i Huber) jer talijanska je književnost još jedna romanska književnost koja u hrvatskom književnom polju već stoljećima zauzima važno mjesto. Iz dobivenih podataka i analiza zaključno ću formulirati odgovore na pitanja jesu li francuske i frankofonske autorice dovoljno prepoznate i priznate u hrvatskoj kulturi kao predstavnice jedne od dominantnih svjetskih književnosti te postoji li u hrvatskom književnom polju pozitivan egalitarizacijski trend koji se opaža u svjetskom književnom polju.

Article Details

Ključne riječi:
francuski autori, frankofonski autori, književni prijevod, hrvatski, rodni paritet
Kako citirati
Mikšić, V. . (2024). Pitanje rodnog (dis)pariteta u prijevodima francuskih i frankofonskih autora u Hrvatskoj od 1991. do 2020. Anafora, 10(2), 285–309. Preuzeto od https://naklada.ffos.hr/casopisi/index.php/anafora/article/view/954