Pjesnička maska, tradicija villonske balade i ljevičarstvo u srednjoeuropskom pjesništvu 1930-ih
Article Sidebar
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Studija obrađuje dvije zbirke mađarske, jednu zbirku češke i jednu hrvatske poezije, koje su nastale u drugoj polovici tridesetih godina 20. stoljeća. Razmatrane zbirke Györgya Faludyja, Jánosa Erdődyja, Vítězslava Nezvala i Miroslava Krleže postavljaju problem autorstva, reprezentiraju maskirano pjesništvo, konstruiraju tuđe uloge (Villon, Petrica Kerempuh) i koriste pseudonim (Robert David). Navedene četiri zbirke zanimljive su i s gledišta srednjoeuropske recepcije Villona i žanrovske tradicije francuske balade s kojom su izravno ili posredno povezane. Sa stajališta ljevičarske političke poezije, zbirke se može smatrati i vrhunskim produkcijama. U slučaju istraživanja odnosa autora i njihovih maski nezaobilazno je analizirati pjesničku pojavu apostrofa i fenomenalizaciju pjesničkih glasova.