Motiv mosta i refleksivno promišljanje. O nužnosti primišljanja u romanu Der Mann auf der Brücke Vilme Vukelić
Article Sidebar
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
Anafora provides open access to all its content to support greater global exchange of knowledge. Articles are distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 4.0 International License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction of the full texts of the journal’s articles and allows readers to use them for any other lawful purpose, without the author’s and the publisher’s permission, provided that the original work is properly cited.
Copyright for articles published in this journal is retained by the authors, with first publication rights granted to the journal (this applies to both the print and electronic issues). By virtue of their appearance in this open access journal, articles are free to use, with proper attribution.
Main Article Content
Sažetak
Manuskript Der Mann auf der Brucke Vilme Vukelić nastao je 1955. godine u Zagrebu, godinu dana prije smrti te njemačke spisateljice. Naslovni motiv mosta u radu se promatra kao motiv i kao metafora za refleksivno promišljanje, pri čemu se u književnosti, kulturi i filozofiji 20. stoljeća promišljanje prepoznaje ujedno kao ugrožena, ali i kao za čovječnost neophodna misaona struktura. Ono što je moguće prepoznati već u klasičnim djelima poput sage o Faustu, u političkim i društvenim previranjima 20. stoljeća poprima specifična obilježja. Temelj za takvo čitanje dala je interpretacija parabole Most Franza Kafke Claytona Koelbsa, koja je proširena i primijenjena na romanu koji je ostao u obliku manuskripta. Pritom se analizirani manuskript promatra u ukupnosti života i djela Vilme Vukelić, a motiv mosta razmatra u svim datostima. Naposljetku se upućuje i na koncept istine u limbu Hannah Arendt, koji se može promatrati kao filozofska i praktična primjena promatranog koncepta mosta.